Header

Header

уторак, 14. мај 2013.

Gajde - Južnomoravske - Makedonske

Gajde su bile uobičajeni instrument širom evrope. Svaki narod je imao svoj tip gajdi. Mi ćemo se ovde fokusirati na Južnomoravskom makedonskom tipu gajdi, koji se svira od Niša pa sve do južne makedonije. Ja zapravo imam takve gajde, koje sam kupio u makedoniji, tj. u Skoplju od Stojančeta Kostolskog.

Južnomoravski makedonski tip gajdi spada u grupu dvoglasnih gajdi. Postoje i troglasne, petoglasne gajde...


Ove gajde na slici su dvoglasne gajde, one daju dva glasa. Kako? Onaj duži deo, koji se naziva pomalo smešno prdaljka ili bordun daje niži ton. Koji ton ća davati zavisi od štima gajdi, npr. ako je štimana gajda u A, taj ton se štima u A. Onaj manji deo koji ima rupice se naziva gajdenica, ona se sastoji od nekoliko elemenata. Ovo su moje dve gajdenice, ili gajdurke:

Osnovni elemenat gajdenice i borduna ili prdaljke koji proizvodi ton je pisak, on se kod nas pravi od trske:

Na kraju piska gde se namota kučina da bi se pisak dobro uglavio u gajdenicu i da tako ne bi ispustao vazduh. Vibriranjem listića koji je isečen nožem, dobija se ton. Gadjenica se štima tako da zatvorene tri rupice odozgo nadole plus zatvorena rupica na palcu proizvodi ton isti kao štim prdaljke. To je osnovni ton gajdi.

Kao što vidite, ove gajde su karakterističe od drugih po tome što imaju zakrivljeni završetak na gajdenici koji se ranije pravio od bivoljeg roga. Ona manja moja gajdenica je originalna, napravljena je po mom saznalju u Skoplju i stara je preko 80 god. 

Prva rupica gajdenice odozgo je najmanja, ali ima po meni najvažniju funkciju. U tu rupicu se ubacuje mala ražena cevčica koja je postavljena tako da prodire do sredine rupice za palac.

Sledeći deo gajdi je mešina koja se pravi obično od ovčije ili jareće kože. Na njoj su postavljeni prstenovi koji se prave od kravljeg roga koji služe da bi se ostali elementi gajdi pričvrstili za mešenu. Poslednji deo je ventil u koji se duva da bi se gajde napunile vazduha i time proizvele zvuk.




Нема коментара:

Постави коментар